STRUČNI TEČAJ
''OSNOVE DRAMATURGIJE I TEATROLOGIJE''
Voditelj: prof. dr. sc. Vlatko Perković
info: teatar.ilirik@gmail.com, ili 091/532 78 92
''OSNOVE DRAMATURGIJE I TEATROLOGIJE''
Tematske cjeline koje upućuju na sadržaj predavanja o suvremenim i povijesnim posebnostima dramskog teksta i pristupa kazališnoj činjenici, njenom osvješćenju, estetskom i semantičkom smislu kazališne emisije.
Edukativni program namijenjen je svim zainteresiranim skupinama i pojedincima koji imaju potrebu aktivnog doživljavanja kazališne predstave i dramskog djela u njezinu temelju, što znači da teži otvaranju prostora za osobnu apercepciju gledanog i čitanog, a isto tako i za kritičko uočavanje nedostatakâ kazališne predstave s obzirom na njezino moguće siromaštvo estetskog iskazivanja suvremenih socioloških konotacija dramskog djela u njezinu temelju ili na upitnu tendenciju preoblikovanja njihova smisla poradi iskazivanja drugačijeg sadržaja predstave od onog koji je svojstven dramskom djelu.
Metoda edukacije: Sve poduprijeti primjerima iz kazališne prakse.
I.
Temeljna objašnjenja umjetnosti jezika u dramsko-literarnoj vrsti s ciljem da se polaznici suoče s formom literarno-dramskog djela kao predloška za predstavu.
METODA: privođenja slušatelja do osvješćenja razlikâ umjetničke funkcije jezika u dramskoj literarnoj vrsti s drugim umjetnostima jezika
ILUSTRACIJA:
a) kratki ulomak proznog djela;
b) ulomak pjesničkog djela;
c) kratki ulomak dramskog djela
BROJ SATI: 2 sata
II.
Sadržajni smisao forme dramskog djela; geneza njegova nastanka u religijskom-ritualnom mimesis mitskih događaja, a s ciljem da gledatelj u suočenju sa sudbinom dramskog lica stavi svoje (dionizijevske) strasti pod nadzor (apolonski refleks); tragedija kao poticaj za katarzu; o katarzi kao svrsi tragične prikazbe.
ILUSTRACIJA: Primjeri iz antičke dramske književnosti
LITERATURA ZA POLAZNIKE:
- Vojtech Zamarovský Junaci antičkih mitova (Leksikon grčke i rimske mitologije), Školska knjiga, Zagreb, 1973.,
- Sofoklo Antigona
- Sofoklo Kralj Edip
- Eshil Orestija
- Euripid Elektra
- Euripid Medeja
BROJ SATI 3 sata
III.
Značajke tragedijske literarne vrste: Aristotelova definicija tragedije i njegovi poetički napuci o dobroj i lošoj građi tragedije
METODA: Uz korištenje primjera iz antičke dramske književnosti, objašnjenje djela, pojedinih epizodija, korskih pjesama i dramaturške funkcije Kora
LITERATURA: Aristotel O pjesničkoj umjetnosti
BROJ SATI: 3 sata
IV.
Estetski oblik starogrčke tragedije i njezin socijalno-religijski smisao reflektira i estetiku njezina kazališnog uprizorenja; grčka pozornica kao mjesto tragedijskog obreda
ILUSTRACIJA: Fotografije i tlocrt grčkog teatra
LITERATURA: Cesare Molinari Teatro
ili: Phyllis Hartnol A Concise History of the Theatre
ili D'Amice Povijest dramskog teatra
BROJ SATI: 2 sata
V.
Konvencija starogrčke pozornice i njezina semantička polivalentnost: mjesto zbivanja dramske radnje i prostora za igru dramske radnje; dalekosežna anticipacija ovih mogućnosti za kasnije scenografske konvencije sukladne dramaturškim svojstvima djela i pripadajućim im povijesno-kazališnim poetikama:
- Konvencija starorimskog teatra i pozornice
- Renesansna konvencija pozornice
- Konvencija pučkog kazališta i commedia dell'arte
- Konvencija igranja crkvenih prikazanja
- Konvencija elizabetinske pozornice
- Barokna konvencija pozornice
- Klasicistička konvencija pozornice
- Konvencija prikazbe romantičarske dramske književnosti
- Scenografska realistična poetika
METODA: Sva objašnjenja u skladu sa literarnim poetikama, prikazbenim konvencijama dotičnih poetika i literarnim svojstvima razmatranih djela
ILUSTRACIJE: Slike iz stručne literature
Objašnjenja na primjerima dramskih djela:
- Nicoolò Machiavelli Mandragola,
- Marin Držić Dundo Maroje
- Jedno crkveno prikazanje: Nepoznati autor Muka sv. Lovrinca, mučenika ili Muka Spasitelja našega, priredio Josip Ante Sodo
- Shakespeare: Romeo i Julija, Otello, Hamlet, Kralj Lir, Oluja
- Piere Corneille Cid
- Jean Racine Fedra
- Moliere Tartuffe, Don Juan ili Mizantrop
- Friedrich Schiller Razbojnici ili Spletka i ljubav
- Henrik Ibsen Neprijatelj naroda, Nora
- Maksim Gorki Malograđani ili Jegor Buličov
- Čehov Tri sestre, Ujka Vanja
- Miroslav Krleža Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda
STRUČNA LITERATURA: Cesare Molinari Teatro
ili: Phyllis Hartnol A Concise History of the Theatre
ili D'Amice Povijest dramskog teatra
SATI. 4 sata
VI.
Novije dramske i dramsko-prikazbene poetike dvadesetog stoljeća
- teatar začudnosti
- objektivizirajući dramaturški refleks
STRUČNA LITERATURA:
Opis nove tehnike glumačke umjetnosti koja proizvodi efekt začudnosti, iz knjige Bertolt Brecht Dijalektika o teatru (str. 113 - 141)
Eugene Ionesco (Ežen Jonesko) Pozorišno iskustvo, Bg, 1965.
DRAMSKA LITERATURA:
B. Brecht Opera za tri groša ili Majka Courage i njena djeca
Beckett U očekivanju Godota, Svršetak igre
E. Ionesco Ćelava pjevačica
SATI. 3 sata
VII.
Poetska drama:
Paul Claudel ( 1868 – 1955)
- katolička tenzija
- smisao žrtve
- između materijalnog i spiritualnog
- ljubav u Bogu i kroz Boga prema Drugom kao vječna vrijednost
- odricanje od materijalnog i ovozemaljskog - put ka spasenju i posvećenju
- drama u funkciji poetskog izricanja kršćanske dogme
- tehnika drame i njena izvođačka pretpostavka u spektakularnoj efektnosti "totalnog teatra"
Literatura o Claudelu
Jelena Zuppa: Paul Claudel, u Povijest svjetske književnosti 3, Mladost, 1982., str. 607 – 609
Tomislav Sabljak: Paul Claudel: Drama i glazba, Teatar XX stoljeća, MH, 1971.
Dramska djela:
- Navještenje
- Razdioba podneva
BROJ SATI. 2 sata
VII.
Idejna scena; scenografske tendencije 20. stoljeća kao vizualna posljedica dramaturških i izvedbenih poetika u svom povijesnom razdoblju:
- slikarski ekspresionizam
- arhitektonska scena
- scenski vizualni redukcionizam (scenografski znakovi s težnjom metaforičnog smisla)
- prostor za igru (kazalištarnost zbivanja, intelektualistički kazališni čin)
- Konstruktivistički prostor za igru, scena s funkcijom iskazivanja psihološkog prostora i čimbenika dramskog učinka - kinetička scena
- ambijentalno kazalište
- kazalište ambijentalne publike
METODA: Sve prikazbene konvencije objašnjavati u skladu s kazališnim poetikama i sociološko-povijesnim razlozima uvjetovanja određenog stila
ILUSTRACIJA: Fotografije igraćeg prostora, video snimke predstava
STRUČNA LITERATURA:
Boris Senker: Redateljsko kazalište, Biblioteka Prolog, Zg., 1977.
Vlatko Perković: Kvalitativne promjene kazališnog znaka, MH, Zagreb, 2004.
BROJ SATI . 2 sata
VIII.
Redateljski pristup dramskom djelu u kontekstu vremena prikazbe djela; razlozi njegova uprizorenja i domišljaj o autentičnom estetskom izrazu uprizorenja; Smisao paralelno egzistirajućih dramskih poetika i mogućnost iskaza suvremenih konotacija djela dovođenjem u svezu pojedine sekvencije djela sa sadržajem pojedinog paralelnog dramaturškog refleksa
METODA: Primjeri iz kazališne prakse s pojašnjenjem sadržaja izvornog dramaturškog refleksa djela i njegove sadržajne alternative u suprotnom refleksu; isticanje nužnosti lojalnosti prema ideji djela, ali i otvaranje mogućnosti da se njegovi pritajeni slojevi akcentuiranju u kontekstu socijalnih i estetskih zapitanosti vremena prikazbe.
STRUČNA LITERATURA: Vlatko Perković: Isključivost poetika i njihovo prelijevanje (str. 127 - 138), iz knjige istog autora Dramaturgija i kazališni znak, Biblioteka Prolog, Zg., 1984.
BROJ SATI. 2 sata
IX.
Razgovor sa sudionicima o ciklusu predavanja; dodatna objašnjenja; odgovaranje na pitanja
BROJ SATI. 2 sata
UKUPNO 25 sati